Leopoldina Vitković

Cvjetanjem vode odnosno mora naziva se masovno razmnožavanje algi ili cijanobakterija. To masovno razmnožavanje oboji površinu vode zeleno  a u posebnim slučajevima plavo ili crveno  voda postaje mutna i puna sluzave mase.

Istraži utječu li deterdženti i gnojiva na rast algi u vodi

 Istraživačko pitanje:

Potiču li  gnojiva i deterdženti rast algi u vodi ili  ih smanjuju?




Pretpostavka:

Potreban materijal: 8 epruveta  deterdžent  gnojivo  voda iz jezera

Tijek istraživanja: 

U sve epruvete stavi jednaku količinu vode iz jezera. Dodaj različite koncentracije gnojiva i deterdženta i pratiti rast algi kroz dva tjedna.

Epruvete označi rednim brojevima (0-8.)

Jednu epruvetu označi 0 – to je kontrolni uzorak  u nju ne treba dodavati niti  gnojivo niti deterdžent.




U epruvetu br.1 stavi 1 kapljicu gnojiva za cvijeće (razriieđenog prema uputama proizvođača).

U epruvetu br. 2 stavite 2 kapi gnojiva za cvijeće (razriieđenog prema uputama proizvođača).

U epruvetu br. 3 stavite 3 kapi gnojiva za cvijeće (razriieđenog prema uputama proizvođača).

U epruvetu br. 4 stavite 4 kapi gnojiva za cvijeće (razriieđenog prema uputama proizvođača).




U epruvetu br.5 stavi 1 kapljicu razrijeđenog deterdženta (na 0 5 l vode stavite 1 ml deterdženta).

U epruvetu br. 6 stavite 2 kapi razrijeđenog deterdženta (na 0 5 l vode stavi 1 ml deterdženta).

U epruvetu br. 7 stavite 3 kapi razrijeđenog deterdženta (na 0 5 l vode stavi 1 ml deterdženta).

U epruvetu br. 8 stavite 4 kapi razrijeđenog deterdženta (na 0 5 l vode stavi 1 ml deterdženta).




Ukoliko promjene ne vidiš golim okom promotri uzorke pod mikroskopom.  

Grafički prikaži utjecaj gnojiva i deterdženta na brojnost algi.

Na os x unesi koncentraciju deterdženta / gnojiva izraženu u kapima  a na os y unesi vrijednosti koje se odnose na brojnost algi izražene skalom od 1-4 (gdje označava 1- najmanje algi  a 4- najviše algi).

Analiziraj rezultate i donesi zaključke. 

U kojim epruvetama ima najviše algi?
U kojim epruvetama ima najmanje algi?
Kako se mijenja brojnost algi s porastom koncentracije gnojiva i deterdženta?
Istraži što se to nalazi u gnojivima i deterdžentu i kako te tvari utječu na rast algi?

5. Jesi li potvrdio/potvrdila svoju pretpostavku? Koji podatak podupire tvoju pretpostavku?




Gotov materijal

Utječu li deterdženti i gnojiva na rast algi u vodi?

cvjetanje-voda

Mineralne tvari nastaju razgradnjom uginulih organizama. Te mineralne tvari u tlu su potrebne za rast biljaka. O količini mineralnih tvari ovisi plodnost tla. 

Istraži koje su mineralne tvari iz tla potrebne za rast biljke?

Istraživačko pitanje:

Koja je uloga pojedinih mineralnih tvari pri rastu biljaka?

Pretpostavka:




Materijal: kalcijev sulfat   kalcije fosfat  magnezijev sulfat  kalijev nitrat  željezov  klorid  natrijev klorid (kuhinjska sol)  destilirana voda  sjemenke  posudice za uzgoj bilja




Tijek istraživanja: 

Sjemenke graha (ili neke druge biljke) ostavi preko noći u vodi kako bi nabubrile. Zatim ih posadi u oprani pijesak.  Pijesak nema nikakvih hranjivih tvari pa je pogodan za ovo istraživanje. Moraš imati 8 posudica  u svaku zasadi po par sjemenki. Svaku posudicu ćeš zalijevati otopinom kojoj će nedostajati neki mineral. Na posudicu zalijepi etiketu na kojoj piše koji mineral nedostaje.

Jednu posudu zalijevaj sa svim mineralima – to će biti kontrolna posuda.




Priprema otopina s mineralnim tvarima

Kontrolna otopina 

1 g kalcijevog sulfata

1 g kalcijevog fosfata

1 g magnezijevog sulfata

3 g kalijevog nitrata

0 02 g željezovog  klorida

0 2 g natrijevog klorida (kuhinjske soli)




Ove mineralne tvari otopi u 4 l destilirane vode.




Otopina bez magnezija

Umjesto magnezijevog sulfata stavi 0 5 g kalijevog sulfata.

Otopina bez kalcija

Umjesto kalcijevog sulfata stavi 1 g kalijevog sulfata. A umjesto kalcijevog fosfata stavi 3 g natrijevog fosfata.




Otopina bez željeza

Dodaj 0.01 g željezovog  klorida.

Otopina bez kalija

Umjesto kalijevog nitrata stavi 2 g natrijevog nitrata.

Otopina bez fosfora

Umjesto kalcijevog fosfata stavi 0 5 g kalcijevog nitrata.

Otopina bez dušika

Umjesto kalijevog nitrata stavi 2 g kalijevog klorida

Otopina bez sumpora

Umjesto kalcijevog sulfata stavi 0 5 g kalcijevog klorida  a umjesto magnezijevog sulfata stavi 1 g magnezijevog klorida.




Biljke zalijevaj pripremljenim otopinama. Promatraj i bilježi svoja opažanja.

Fotografiraj uočene promjene tijekom istraživanja.




Analiziraj rezultate i donesi zaključke. 

1. Kako je napredovala biljka koju si zalijevao/la kontrolnom otopinom? Objasni.

2. Što si uočio/la  kod biljke koju si zalijevao/la otopinom bez magnezija? Objasni.

3. Što si uočio/la  kod biljke koju si zalijevao/la otopinom bez kalcija? Objasni.

4. Što si uočio/la  kod biljke koju si zalijevao/la otopinom bez željeza? Objasni.

5. Što si uočio/la  kod biljke koju si zalijevao/la otopinom bez kalija? Objasni.

6. Što si uočio/la  kod biljke koju si zalijevao/la otopinom bez fosfora? Objasni.

7. Što si uočio/la  kod biljke koju si zalijevao/la otopinom bez dušika? Objasni.

8. Što si uočio/la  kod biljke koju si zalijevao/la otopinom bez sumpora? Objasni.

9. Jesi li potvrdio/potvrdila svoju pretpostavku? Koji podatak podupire tvoju pretpostavku?

Koje su mineralne tvari iz tla potrebne za rast biljke?

mineralne-tvari-potr

 t>Kvasac je jednostanična gljivica. 

Veličina stanice kvasca ne prelazi 6 do 8 mikrometara.
Kockica od 1 cm teži oko 1 g i sadrži više od 10 milijardi živih stanica kvasca!
Jedan gram biomase kvasca sadrži oko 20.000.000.000 (dvadeset milijardi) kvaščevih stanica.

Znanstveno ime najpoznatijeg soja kvasca je Saccharomyces cerevisiae. “Saccharomyces” dolazi od grčke riječi i znači “šećerna plijesan”. “Cerevisiae” na latinskom znači “od piva”. Saccharomyces cerevisiae je soj kvasca koji ima sposobnost razmnožavanja pupanjem. To je mikroorganizam koji je odgovoran za najuobičajeni tip vrenja.

Vjeruje se da je prvotno izoliran s opne bobice grožđa (može se vidjeti kao tanka bijela prevlaka na opnama plodova tamnijeg voća kao što su šljive – nalazi se u vosku kutikule). Jedan je od najproučavanih organizama u molekularnoj biologiji i biologiji stanice. 




Istraži zašto se stvaraju rupice u tijestu

 Istraživačko pitanje:

 Zašto se stvaraju rupice u tijestu? Što nastaje metabolizmom kvasca?

Pretpostavka:

Materijal: boca

 Zašto se stvaraju rupice u tijestu? 

Moramo li sjemenku pravilno okrenuti kako bi korijen rastao prema dolje, a stabljika prema gore?

Pretpostavka:

Materijal: staklenka, spužva/vata , sjemenke graha

Tijek istraživanja:

Nekoliko sjemenki graha stavi preko noći u vodu. Prozirnu staklenku napuni vatom ili spužvom. Vatu / spužvu navlaži. Nabubrene sjemenke stavi između stakla i vate. Svaku sjemenku stavi u drugačiji položaj. Promatraj položaj korijena i stabljike prilikom rasta. Bilježi svoja opažanja.

 

 

Analiziraj rezultate i donesi zaključke.

1.Kod kojih sjemenki je korijen rastao prema dolje, a stabljika prema gore?

Moramo li sjemenku pravilno okrenuti kako bi korijen rastao prema dolje, a stabljika prema gore?
Jesi li potvrdio/potvrdila svoju pretpostavku? Koji podatak podupire tvoju pretpostavku?

Je li bitno kako je sjemenka okrenuta kada  je sadimo?

klijanje

Tamara Banović

1. Pripremite popis biljnih vrsta koje su karakteristične za područje u kojem živite.2. Izradite upute za učenike kako će pristupiti zadatku i zadajte im određene biljke koje će ditografirati i istražiti njihove karakteristike  prilagodbe i zanimljivosti.3. Podijelite učenicima knjigu u Bookcreaturu u koju će prilegati svoje radove i tako stvoriti jedan zajednički  cjeloviti materijal kojim se mogu koristiti i u daljnjem učenju.4. Vrednujte učenike prema ranije pripremljenoj rubrici za vrednovanje.

Priroda

Priroda

Utječu li deterdženti i gnojiva na rast algi u vodi?

Koje su mineralne tvari iz tla potrebne za rast biljke?

Zašto se stvaraju rupice u tijestu?

Je li bitno kako je sjemenka okrenuta kada je sadimo?

Digitalni fotoherbarij

Živa bića kopnenih voda stajaćica

Životni uvjeti u tlu

Životni uvjeti u tlu

Životni uvjeti u tlu - promjene i erozija tla

Tlo - riznica prirodnog bogatstva